srijeda, 5. travnja 2017.

10 savjeta da vaše dijete razvije pravilne navike u prehrani

Kuhanje sa djecom


Potaknuti djecu na pravilnu prehranu nije uvijek lako. Ovih deset savjeta će im pomoći da razviju zdrave navike u mladosti.
Ne preskačite doručak
Konzumiranje doručka, čak i ako je to samo banana i čaša mlijeka, pokreće tijelo i pomaže održavanju energije tijekom cijelog dana.
Ako uspijete u ranoj dobi naviknuti dijete na važnost doručka, ta pravilna navika u prehrani bi im trebala ostati što su stariji.
Izaberite zdravije grickaliceNajlakše je posegnuti za čipsom ili keksom kada vam se nešto gricka, ali ove grickalice uglavnom imaju jako malo hranljivih sastojaka i puno kalorija.
Umjesto toga, pokušajte na svojim policama držati zdrave grickalice kao što su voće, neslani orasi i nezaslađeni jogurt.
Pijte voduNeka vam voda bude uvijek na raspolaganju tijekom obroka, a trudite se da sok i slatke napitke povremeno konzumirate.
Dok sok ima dragocjene hranljive sastojke i daje energetski poticaj aktivnim tijelima u razvoju, djeca bi trebala piti vodu kada su žedna, a ne zaslađena pića.
Uzgajajte samiUzgajanje povrća i ljekovitog bilja u kući može biti zabavan način da naučite djecu odakle hrana dolazi i da ih ohrabrite na raznovrsniju prehranu.
Vrlo je vjerojatno da će uzeti barem mali zalogaj brokule ili mrkve, ako su pomogli da se isti posade. Ako nemate vrt, sadnica na prozoru može biti podjednako efikasna.
Jedite zajednoTrudite se da potaknete djecu da, umjesto ispred televizora, jedu redovno s vama za stolom. Djeca će prihvatiti pravilnu prehranu ako vide da je i vi prihvaćate.
Zabavite se u kuhinji
Dajte djetetu da isprobava vaše pregače dok vam pomaže u malim zadacima u kuhinji. Pustite glazbu - uz ples će kuhanje biti još zanimljivije!
Usporite
Za kontrolu tjelesne težine u bilo kojem uzrastu izuzetno je važno da polako jedete. Time ćete na fantastičan način pokazati djeci da je potrebno oko 20 minuta da trbuh pošalje mozgu poruku da je sit. Isto tako, potrudite se da ih naučite da žvaču hranu pravilno.
Budite kreativniPravilna prehrana ne znači nužno i dosadna prehrana. Ponudite djeci šarenu užinu sastavljenu od različitih vrsta voća i povrća, a možete ih i narezati u zanimljivim oblicima kako bi jelo bilo što primamljivije.
Naučite ih kada da stanu
Iako su djeca rođena sa sposobnošću da prestanu jesti kada su siti, često može biti teško za roditelje odrediti da li je njihovo dijete dovoljno pojelo.
Naučite djecu da slušaju svoje trbuhe i da sebi postavljaju pitanja o količini i kvaliteti unijete hrane , kao što su „Da li je moj trbuh pun ?“ Ili „Hoće li mi biti muka ako pojedem još jedan keks?“
Ne odustajteIstraživanje pokazuje da je većini beba i male djece potrebno da probaju nešto novo sedam do deset puta prije nego što im se svidi. Dakle, nemojte se bojati uvoditi nove namirnice iako ih često odbijaju jer je to ključ da razviju navike pravilne prehrane.




Izvor:nestle.ba

Čokolada



SVJETSKI REKORDI ČOKOLADE

Najveća čokolada na svijetu teži 5,980 kg. Proizveo ju je Nestlé (Italija) i izložio u tvornici Perugina, San Sisto, Italija, 26. listopada 2003. (Guinnesova knjiga rekorda)
Švicarska drži rekord u najvećoj potrošnji čokolade – tijekom 2000. g. prosječan čovjek u Švicarskoj konzumirao je oko 11,5 kg čokolade. To odgovara broju od 23 050-gramskih pločica godišnje. (Guinnesova knjiga rekorda)

ZABAVNE ČINJENICE O ČOKOLADI

  • Točka otapanja kakao putra je točno ispod tjelesne temperature, što je razlog zašto se čokolada doslovno topi u ustima.
  • Riječ „čokolada“ dolazi od asteške riječi „cacahuatl“ ili „xocolatl“, a to znači „gorka voda“.
  • Maye i Asteci  vjerovali su kako zrna kakaa dolaze iz raja i kako donose mudrost i moć onome tko ih konzumira.
  • Zrna kakaa koristila su se kao valuta i jedinica za računanje u kulturi Maja i Asteka.
  • Tijekom života, prosječna osoba pojede  oko 160 kg čokolade.
  • Iako čokolada nije afrodizijak, kako su drevni narodi vjerovali, ona sadrži feniletilamin (PEA), tvar za koju se vjeruje da potiče istu reakciju u tijelu kao i zaljubljivanje.



izvor:nestle.ba

Kofein u organizmu

Kofein

Kofein je stimulans koji se prirodno nalazi u čaju, kafi i kakau, kao i u nekoj hrani biljnog porijekla. Može se proizvesti i sintetički i koristiti kao aditiv u „energetskim pićima“. Hrana koja sadrži kofein se hiljadama godina koristila u medicinske svrhe. Autohtona plemena u Africi i Južnoj Americi su ga koristili u obliku kafe i kakaa. Kofein je najčešće korišteni stimulans na svijetu. Jednostavno i brzo ga apsorbira želudac i tanko crijevo, a zatim kruži cijelim tijelom, uključujući i mozak. Kao i sve ostalo, kofein treba konzumirati umjereno.



KAKO DJELUJE?

Kofein je stimulans centralnog živčanog sustava te se male doze (npr. 20-200 mg) povezuju sa promjenama raspoloženja, kao što su povećena energija, učinkovitost, samopouzdanje, živahnost, motivacija i koncentracija. Međutim, čak i u malim dozama, kofein kod nekih ljudi može pokvariti kvalitet sna. Čini se da se ti učinci smanjuju redovitom konzumacijom.
Istraživanje austrijskih naučnika je pokazalo da kofein stimuliše dijelove mozga koji regulišu kratkoročno pamćenje i pozornost.

MITOVI O KOFEINU – TOČNO ILI NETOČNO?

Mit 1: Budući da kofein povećava izlučivanje kalcija, konzumacija kofeina može povećati rizik od osteoporoze.
Netačno! Budući da su dokazi u korist ove teorije neuvjerljivi te se smatra da mlijeko koje se često dodaje napitcima sa kofeinom, poput čaja i kafe, poništava takav učinak.
Mit 2: Kofein uzrokuje dehidraciju.
Netačno! Čini se da napitci sa kofeinom, kada se konzumiraju umjereno, doprinose dnevnom unosu tekućina na sličan način kao i voda.

KOLIKO KOFEINA SMIJEM KONZUMIRATI?

Budući da kofein nije sastavni dio uobičajene ishrane, za njega ne postoji Preporučeni dnevni unos.
Za odraslu osobu, umjerena količina kofeina znači 300 mg kofeina dnevno, a kako bi izračunali svoj prosječan dnevni unos, dane su količine kofeina sadržane u najčešćim prehrambenim izvorima
Prosječna količina kofeina po serviranju određenih napitaka
  • Instant kava - 75 mg u 190ml
  • Kava - 85 mg u 190ml
  • Čaj - 50 mg u 190ml
  • Energetski napici (sa dodanim kofeinom ili guaranom) - 28-87 mg u 250 ml
  • Cola napici - 8- 53 mg u 250 ml
  • Čokolada - 5.5 - 35.5 mg u 50 g

Izvor: nestle.ba

Kalcij


Kalcij

Kalcij je najčešći mineral u tijelu. Većina se može naći u kostima, a ostatak u zubima, krvi i mekanim tkivima. Tokom djetinjstva i adolescencije, kosti ubrzano rastu. Važno je u tom razdoblju osigurati dovoljno kalcija za rast i postizanje maksimalne gustoće kosti (jačina). Naša koštana masa počinje propadati između 19. i 30. godine života, što znači da je izgradnja naših kostiju u djetinjstvu i adolescenciji važna za naše kosti kasnije u životu.

ZAŠTO JE VAŽAN?

Kalcij čini oko 2% ukupne težine odraslog čovjeka i važan je za veliki broj funkcija u tijelu. Neophodan je za rast i održavanje kostiju i zubi te je uključen u veliki broj procesa u tijelu, kao što je pomoć pravilnom radu mišića.
Kostur se sastoji od kalcija, a tijelo stalno dodaje i odstranjuje kalcij iz kostiju. Nivoi kalcija u krvi su strogo regulisani tako da se, u slučaju neodgovarajućeg unosa kalcija, oslobađa kalcij iz kostiju. Stoga, neodgovarajući unos kalcija može uzrokovati brojne probleme:
Kod djece u rastu i adolescenata, tijelu treba više kalcija za rast kostiju. Nedovoljna količina može dovesti do usporenog rasta i smanjena gustoće kostiju.
Tijelu treba više kalcija tokom trudnoće i dojenja. Majčino tijelo će koristiti svoje zalihe kalcija da bi zadovoljilo potrebe djeteta za kalcijem, što je rizik za majčine kosti i zube ako je njen unos kalcija neodgovarajući
U odrasloj dobi, kalcij se gubi iz kostiju i neće se zamijeniti ako njegov unos nije dovoljan.
Nakon menopauze i kod starijih osoba, koštana masa se smanjuje, što povećava rizik od osteoporoze, pa je odgovarajući unos ključan.

KOLIKO MI JE POTREBNO?

Dnevna potreba za kalcijem zavisi od životnog razdoblja
djeca800 mg
mladi1200 mg
žene u reproduktivnoj dobi800 mg
trudnice i dojilje1200 mg
žene u postmenopauzi1500 mg
muškarci1000 mg
Tri porcije mliječnih proizvoda dnevno mogu osigurati dnevnu preporučenu količinu kalcija.

OTKUD DOBIVAMO KALCIJ?

Kalcij se nalazi u raznim vrstama hrane, kao što su mliječni proizvodi uključujući mlijeko, jogurt i sir, mekane jestive kosti iz konzervisane ribe (npr. sardine i losos), lisnato zeleno povrće, bademi i sojino mlijeko ojačano kalcijem. Mliječni proizvodi su najbolji izvor jer sadrže velike količine kalcija, a sadrže i šećer, laktozu i bjelančevinu kazein koja pomaže u apsorpciji kalcija.
Zanimljivo je spomenuti kako proizvodi sa manje masnoće imaju više kalcija.
Dodaci od kalcija mogu biti korisni ako ishrana sadrži manje kalcija, za ljude koji unose manje kalorija, ljude sa alergijama i netolerancijom na laktozu ili kada postoji povećana potreba, u trudnoći, za vrijeme dojenja i kod starijih ljudi.

KAKO MOGU UKLJUČITI DOVOLJNO KALCIJA U SVOJU PREHRANU?

Slijede neke jednostavne ideje za uključivanje hrane bogate kalcijem u zdravu, uravnoteženu ishranu:
  • Započnite dan sa žitaricama i mlijekom za doručak.
  • Probudite se uz voćnu salatu
  • Dodajte sir na vaš tost ili u sendvič
  • Popijte jogurt kako biste utažili glad do ručka
  • Za desert pojedite jogurt ili svježe voće
  • Prije spavanja uživajte u toploj šoljici mlijeka
Ako ne konzumirate mliječne proizvode, postoje i drugi načini uključivanja kalcija u Vašu ishranu:
  • Probajte sojino mlijeko obogaćeno kalcijem sa mueslima
  • Za doručak, uz tost jedite tunjevinu ili paradajz
  • Grickajte orašaste plodove
Izvor:nestle.ba

Zašto je doručak važan?


Doručak

Zvuči očigledno, zar ne? Dok spavate, Vaše tijelo ne prima hranu, što znači da postite oko 8 sati! Zato je doručak tako važan obrok. To je savršeno vrijeme da svom tijelu date nešto zdravog goriva, kako bi ga pripremili za dan koji je pred Vama. Bolje je pojesti svježe voće od sušenog voća ili voćnog soka, jer svježe voće ima više vlakana.

ZAŠTO JE DORUČAK VAŽAN?

Doručak može poboljšati Vašu pažnju, radnu sposobnosti i pamćenje. Ako započnete dan gladni, Vaše tijelo ostaje u stanju posta, što Vam znatno otežava koncentraciju. Dokazano je da doručak pozitivno utječe na učenje i pamćenje kod školske djece.
Doručak potiče unos važnih hranjivih sastojaka. Hrana koju konzumiramo za doručak obično uključuje hljeb, žitarice, mlijeko i jogurt koji Vašoj ishrani dodaju ugljikohidrate, kalcij i vlakna. Ljudi koji preskaču doručak obično ne nadoknade te hranjive sastojke tokom dana. Osim toga, mnoge žitarice su pojačane vitaminima i mineralima koji zadovoljavaju Vaše potrebe za jedan dan.
Doručkovanje pomaže u održavanju zdrave težine. Preskakanje doručka nije učinkovit način gubljenja težine – zapravo su ljudi koji preskaču doručak uglavnom teži od onih koji pronađu vrijeme kako bi ujutro nešto pojeli. Ako odaberete hranu bogatu vlaknima i bjelančevinama, duže ćete se osjećati siti.

NAĐITE VREMENA ZA DORUČAK

Mnogi ljudi misle da nemaju vremena za doručak, ali doručkovanje je navika koju treba usvojiti. Ako preskočite doručak, vjerovatno nećete nadoknaditi dnevne potrebe za vitaminima i mineralima te ćete imati manje energije. Pet minuta Vam je dovoljno kako bi pojeli jogurt ili komad voća. Ako nemate vremena kod kuće, pokušajte doručkovati kad dođete na posao ili u školu. Ako to zaista nije moguće, sad već postoji veliki izbor napitaka i energetskih pločica koje možete konzumirati na putu, kako ne bi u potpunosti preskočili doručak.

IDEJE ZA BRZ I ZDRAV DORUČAK

Žitarice:
  • Odaberite žitarice od integralnog zrna ili bogate vlaknima, nepečene mueslie ili zobenu kašu
  • Dodajte toplo ili hladno mlijeko sa manje masnoće
  • Posipajte svježim, konzervisanim ili sušenim voćem i jogurtom sa manje masnoća
Lagano i jednostavno:
  • Čašica jogurta sa manje masnoća, posipan voćem ili orasima
  • Voćni frape: pomiješajte mlijeko sa manje masnoća, jogurt sa manje masnoća i voće
  • Svježa voćna salata – obična ili miješana sa jogurtom sa manje masnoća
Tost:
  • Tost sa tanko namazanim margarinom ili laganim sirnim namazom
  • Tost od integralnogog zrna ili raženi tost
  • Dodajte sir, puter, svjež paradajz, dimljeni losos ili sirni namaz sa manje masnoća
  • Kajgana ili jaja na oko sa šunkom, špinatom i pečenim paradajzom

Izvor:nestle.ba

ponedjeljak, 3. travnja 2017.

Musa vodio Cedevitu do pobjede nad Partizanom i finala ABA lige

Košarkaši Cedevite izborili su plasman u finale regionalne ABA lige nakon što su u odlučujućem, trećem susretu polufinala u dvorani II Doma sportova pred 3.000 gledatelja pobijedili Partizan 87:78, javlja Fena.

Nažalost, slavlje hrvatskog prvaka pokvarila je teška povreda Marka Arapovića, kojem je po svemu sudeći pukla patelarna tetiva i morat će na operaciju.

Cedevita je ušla u finale s ukupnim rezultatom 2-1. U prvom susretu odabranici Veljka Mršića su pobijedili 83:76, a revanš u Beogradu donio je dramu i pobjedu Partizana 74:73 košem Amerikanca Hatchera dvije sekunde prije kraja, da bi veći dio majstorice protekao u dominaciji domaćeg sastava.

Odabranici Veljka Mršića vodili su od prve do posljednje minute utakmice i zasluženo su pobijedili.
Cedevitu su do pobjede predvodili Džanan Musa i Miran Bilan sa po 16 koševa, dok je Babić je dodao 14 koševa. U gostujućim redovima najefikasniji su bili William Hatcher sa 16 koševa, dok je Uroš Luković dodao 13 koševa.

Cedevita će u finalu igrati protiv pobjednika treće utakmice između Crvene zvezde i Budućnosti koja je na rasporedu 4. aprila u Beogradu. 
Finalna serija počinje 10. aprila.



Izvor:avaz.ba

16 EU država protiv GMO-a


Na nedavnom glasovanju Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu, prijedlog Evropske komisije o autorizaciji dvije noveGMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer) i reautorizaciji postojećeg GMO sjemena Mon 810 (Monsanto) za uzgoj na području Evropske unije te odobrenju uvoza niza genetski modificiranih sorti kukuruza za uporabu u hrani i stočnoj hrani, nije uspio prikupiti kvalificiranu većinu država članica, zbog čega će konačnu odluku imati Komisija.
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Evropskog parlamenta, čiji je član zastupnik Davor Škrlec, također je protiv autorizacije spomenutih kultivacija i GMO proizvoda.

Ne može se odobriti uzgoj GMO-a

"Uzimajući u obzir kako je Evropski parlament protiv ovog prijedloga, kako nacionalni stručnjaci iz država članica na jučerašnjem glasovanju ponovno nisu uspjeli postići konsenzus, te kako su mnoge države članice već zabranile uzgoj GMO-a na vlastitom teritoriju, Evropska komisija nikako ne može odobriti uzgojpredloženih GMO sorti kukuruza u Evropskoj uniji.
Također, Evropska agencija za sigurnost hrane još uvijek nije provela ispitivanje nad mnogim GMO sortama koje se predlažu za uvoz. Komisija bi trebala povući svoje prijedloge i usredotočiti svoju energiju na razvijanje sigurnije i održive poljoprivrede koja će bolje zadovoljiti potrebe europskih poljoprivrednika i potrošača", rekao je Škrlec.
Kvalificiranu većinu čini najmanje 16 država koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU.

Autorizacija dvije nove GMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer)

  • šest država članica glasovalo ZA, predstavljajući 30.45% populacije EU: Estonija, Španjolska, Nizozemska, Rumunjska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo
  • šest država članica ostalo suzdržano, predstavljajući 22.28% populacije EU: Belgija, Češka, Njemačka, Hrvatska, Malta, Slovačka
  • 16 država članica glasovalo PROTIV, predstavljajući 47.27% populacije EU: Bugarska, Danska, Irska, Grčka, Francuska, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Austrija, Poljska, Slovenija, Švedska, Italija, Litva, Portugal

Reautorizacija postojećeg GMO sjemena MON 810

  • osam država članica glasovalo ZA, predstavljajući 34.45% populacije EU: Češka, Estonija, Španjolska, Nizozemska, Rumunjska, Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo
  • šest država članica ostalo suzdržano, predstavljajući 22.26% populacije EU: Belgija, Njemačka, Hrvatska, Malta, Portugal, Slovačka
  • 14 država članica glasovalo PROTIV, predstavljajući 43.29% populacije EU: Bugarska, Danska, Irska, Grčka, Francuska, Cipar, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Austrija, Poljska, Slovenija, Italija, Litva

Izvor:agroklub.com