Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura dolazi do promjena fizioloških procesa u biljkama. Ovi procesi se usporavaju i na kraju se u potpunosti zaustavljaju. Različite vrste biljaka odlikuju se različitom otpornošću na niske temperature. Kupusnjače mogu prezimiti bez problema, a paprike i rajčice propadaju pri pojavi prvog mraza.
Pri temperaturi od 0ºC dolazi do formiranja kristalića leda u biljnom tkivu koji narušavaju strukturu tkiva i dovode do njegovog propadanja. Obujamm oštećenja biljaka ovisi o biljnim vrstama, sortama, razvojnim fazama biljke, stanja u kome se biljka nalazi, ishranjenosti biljke, vrijednosti niske temperature, intenziteta dejstva i dugotrajnost djelovanja niskih temperatura, kolebanja temperature.
Kako bi zaštitili biljke od utjecaja niskih temperatura možemo se poslužiti različitim materijalima: opalo lišće, snijeg, grane četinjača, piljevina, papir. Koji je materijal bolji ovisi i o vremenskim prilikama tijekom zime.
Opalo lišće
Kada se opalo lišće koristi za zaštitu biljaka od niskih temperatura treba koristiti lišće koje je suho. Samo suho lišće može biti dobar izolator. Problem kod opalog lišća je što može biti izvor uzročinka bolesti, skrovište za mnoge štenike, vlažno lišće može izazvati truljenje zaštićene biljke i njezino propadanje. Vlažno lišće se sljepljuje, sabija i stvara nepropustan omotač oko biljke koja ne može disati zbog toga.
Suho opalo lišće je najbolje sakupiti, skloniti na neko suho mjesto i koristiti prema potrebi. Vrlo često se lišće pakuje u mrežaste vreće i na taj način se koristi kao pokrovni materijal u cilju zaštite biljaka od niskih temperatura.
Slama i sijeno
Slama i sijeno se od davnina koriste za zaštitu biljaka od niskih temperatura. Može se koristiti da se slamom ili sijenom biljke prekriju ili umotaju. Dobar je izolacijski materijal. Najveći nedostatak slame i sijena je što ih miševi koriste za sklonište. Mogu kondenzirati vlagu.
Za opalo lišće, slamu i sijeno je karakteristično da budu suhi, zdravi i bez sjemena. U rano proljeće je potrebno razgrnuti sloj postavljenog materijala kako bi se tlo zagrijalo.
Grane četinjača
Kao izolacijski materijal mogu se koristiti grane tuje, jele, bora. Grane ne ometaju protok zraka kao što je to slučaj sa lišćem, slamom i sijenom. Nedostatak je što zakiseljuju zemljište i na to treba obratiti pažnju. Ovakva zaštita je slab izolator i to dolazi do izražaja u zimama bez snijega.
Juta - vreće od jute
Vreće izrađene od prirodnih materijala se mogu koristiti kao zaštitni materijal. Padaline, kiša i snijeg je mogu namočiti i dovesti do pojave truljenja i plijesni. Vreće od jute se sporo suše i kada su mokre mogu se zalediti. Takav ledeni ogrtač može dovesti do gušenja i propadanja biljke.
Ukoliko su vreće korištene za pakiranje voća i povrća veoma često mogu biti prenosioci patogena.
Piljevina
Piljevina je odličan izolacijski materijal i može se koristiti kao dobra zaštita biljaka od mraza. Njezin nedostatak je što u potpunosti prekriva biljku i ako se navlaži izaziva procese truljenja i propadanja. Kao zaštita se može koristiti samo piljevina od drveta, a ne razni otpad od farbanog drveta, raznih ploča od namještaja i slično. U ovisnosti o vrsti drveta od kojeg potječe, piljevina može zakiseliti zemljište (četinari). Kao lišće i slama i ona sprečava proljetno zagrijavanje tla i potrebno je u rano proljeće razgrnuti.
Drvene gajbice
Drvene gajbice same po sebi ne pružaju zaštitu od niskih temperatura, ali se mogu postaviti iznad biljke ili mjesta gdje su posađene lukovice i zatim se na gajbicu polaže lišće, slama, sijeno.
Kao izolacijski materijal mogu sa koristiti i mnogi drugi priručni materijali: papir, zemlja, snijeg, plastične boce. Danas se za zaštitu od mraza izrađuju i prodaju razne folije, agrotekstili, plastična zvona i drugo.
Nema komentara:
Objavi komentar