Istanbul je nesumnjivo jedan od najznačajnijih gradova u povijesti ljudske civilizacije. Smješten na tjesnacu Bospor koji dijeli Europu i Aziju, kroz gotovo 27 stoljeća postojanja promijenio je tri imena (Bizantion, Konstantinopol, Istanbul) i bio je prijestolnica dva carstva (Istočnog Rimskog i Osmansko).
Od svojeg povijesnog centra na europskoj strani grad se kasnije proširio i na azijsku stranu s kojom ga danas povezuju i tri velika mosta, najnoviji od njih otvoren prošle godine. U modernoj Turskoj, koju je na ruševinama Osmanskog carstva nakon Prvog svjetskog rata uspostavio Mustafa Kemal Atatürk, Istanbul je na račun Ankare izgubio status glavnog grada koji je u dva carstva uživao još od 330. godine, ali je ostao uvjerljivo najvažniji i najveći turski grad.
Štoviše, sa svojih 14,8 milijuna stanovnika Istanbul je najveći europski i sedmi najveći svjetski grad, mjereno populacijom koja živi unutar administrativnih granica grada. Zahvaljujući jedinstvenom geografskom položaju, kroz dva milenija služio je kao spona između istoka i zapada, a taj status ni danas nije izgubio.
Tome svjedoči i podatak da je kroz dva aerodroma u Istanbulu prošle godine prošlo čak 89 milijuna putnika. Znatno veći dio odnosi se na Međunarodnu zračnu lukuAtatürk kroz koju je prošlo nešto više od 60 milijuna putnika, dok je kroz Međunarodnu zračnu luku Sabiha Gökçen prošlo njih 29 milijuna. No, prema raznim projekcijama, prostor za rast prometa na Atatürku je puno veći od trenutnog kapaciteta. Problem leži u činjenici da prostora za širenje zračne luke, okruženoj rezidencijalnim zgradama i industrijskim postrojenjima, nema.
Stoga su turske vlasti odlučile sagraditi novu zračnu luku 35 kilometara sjeverno od europske strane grada. Natječaj za gradnju nove zračne luke, zasad nazvane İstanbul Yeni Havalimanı (Novi istanbulski aerodrom) objavljen je 2013., a ugovor za izgradnju i upravljanje zračnom lukom, vrijedan 22 milijarde eura, dodijeljen je konzorciju domaćih građevinskih tvrtki. Projektiranje je pak povjereno londonskoj firmi Grimshaw Architects u partnerstvu s Nordic Office of Architecture.
Sama izgradnja, čiji se trošak procjenjuje na 10,3 milijarde eura, počela je prije dvije godine s planom da se odvija u četiri faze. Prva faza trebala bi biti gotova u listopadu 2018, kada će se otvoriti zgrada glavnog terminala, s kapacitetom za 90 milijuna putnika godišnje. Uz to se planira i dovršetak zgrade drugog terminala, 88 zračnih mostova, dvije piste, zatvorenog parkirališta za 12 000 vozila...
Kako bi se zacrtani cilj ostvario, na gradilištu se danas nalazi preko 30.000 radnika, a provladini dnevni list Daily Sabah piše da je trenutno dovršeno 57 posto aerodroma. Prema njihovom pisanju, u najboljem scenariju kroz zračnu luku će do 2025. prolaziti 120 milijuna putnika godišnje prema 350 destinacija u zemlji i svijetu.
Posljednja faza izgradnje nove zračne luke trebala bi biti završena do 2030., kada će imati kapacitet za čak 150 milijuna putnika godišnje. Čisto za usporedbu, to je 45 milijuna putnika više nego što je prošle godine prošlo kroz najprometniju zračnu luku na svijetu, Hartsfield-Jackson u Atlanti. Ako bude potrebno, otvorena je mogućnost i za dodatno proširenje aerodroma do kapaciteta za 200 milijuna putnika godišnje.
Kao i sam aerodrom, očekivanja vlasti od koristi koja bi iz njega proizašla su megalomanska. Ministar prometa Ahmetu Arslanu rekao je da će Novi istanbulski aerodrom generirati 4,9 posto turskog BDP-a, odnosno 79 milijardi dolara, a dugoročno bi se trebalo otvoriti i do 225.000 radnih mjesta indirektno vezanih uz zračnu luku. Neovisne procjene o realnosti velikih očekivanja nismo pronašli.
No, zato valja napomenuti da ovaj mega projekt nije bez kontroverzi. Prije nego je gradnja uopće počela, upravni sud u Istanbulu je stopirao projekt zbog neusklađenosti s propisima o pripremi studije utjecaja na okoliš. Sudu i zakonu usprkos, samo nekoliko mjeseci postavljen je kamen temeljac za zračnu luku, dok je gradnja počela sljedeće godine.
Inače, tursko ministarstvo šumarstva je 2013. procijenilo da će se zbog gradnje posjeći 658.000 stabala, a njih 1.855.000 bit će presađeno na novu lokaciju, pisao je svojedobno hurriyetdailynews.com. Koliko će stabala zaista bit posječeno i "raseljeno" zbog nove zračne luke, znat će se tek nakon što bude u potpunosti dovršena.
jutarnji.hr
Nema komentara:
Objavi komentar