Nakon što je Centralna banka BiH uplatila Federaciji BiH 72.591.543 dolara klirinškog duga, počeli su pristizati i zahtjevi da se taj novac preusmjeri poljoprivrednicima, Autocestama FBiH, penzionerima ili za finansiranje projekata.
Ipak, prema svim procjenama, korist od ruskog novca neće imati ni poljoprivrednici, ni Autoceste FBiH, a ni penzioneri, iako se on tretira kao vanredni prihod u Budžetu FBiH. U prijevodu to znači da će novac najvjerovatnije biti korišten za finansiranje redovnih budžetskih izdataka koji su tačni i precizni kada je riječ o izdvajanju novca.
Svaku drugačiju odluku trebalo bi da donese Parlament FBiH u kojem već izvjesno vrijeme ne postoji parlamentarna većina ni za usvajanje manje bitnih tačaka dnevnog reda od rebalansa budžeta.
Vlasti u FBiH pristigli novac najvjerovatnije će potrošit na način kako je to već planirano budžetom, što će u konačnici omogućiti izvršenje budžeta koje je bilo upitno s obzirom na nedostajuća sredstva iz kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Sve u svemu i kada bi federalna ministrica finansija Jelka Milićević uputila u parlamentarnu proceduru rebalans Budžeta FBiH, pa čak i kada bi taj prijedlog dobio podršku Parlamenta FBiH, entitet bi se našao u ozbiljnim finansijskim problemima, jer će se Vlada FBiH morati zaduživati kod komercijalnih banaka kako bi osigurala izvršenje budžeta.
Iz Vlade FBiH poručuju da je njihov prioritet za korištenje sredstava od klirinškog duga izgradnja putne infrastrukture, ali se ograđuju navodeći da će u budžetu za ovu godinu vrlo vjerovatno izostati tranša kredita od MMF-a te da Vlada FBiH mora prije svega voditi računa o izvršavanju svojih obaveza prema socijalno najugroženijim kategorijama, dakle o isplati penzija, invalidnina i drugih oblika socijalne pomoći.
" Razvoj infrastrukture je preduslov ekonomskog rasta, privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta, što će, pak, omogućiti rast budžetskih prihoda i nadoknaditi nedostatak kreditnih sredstava. Ipak, prije donošenja konačne odluke o tome kako da utrošimo novac od klirinškog duga, Vlada mora pažljivo proanalizirati trenutno finansijsko stanje Federacije pa da vidimo kakve su eventualne mogućnosti i načini utroška ovih sredstava. To ćemo uraditi već na nekoj od narednih sjednica. Naravno, konačnu riječ će dati Federalni parlament kroz rebalans budžeta za ovu godinu", navode iz Vlade FBiH.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dženan Đonlagić kazao nam je da bi suštinski taj novac trebalo da bude vraćen privredi.
"Mislim da bi trebalo da ide isključivo u razvojne programe ili kroz usvojeni Plan javnih investicija u FBiH. Taj novac se ne bi trebao koristiti za krpljenje budžetskih rupa već za širenje gasne mreže ili dijelom za autoceste", kazao je Đonlagić.
On ističe da će Vlada FBiH, ukoliko ne uputi rebalans budžeta u parlamentarnu proceduru, praktično priznati da nema podršku Parlamenta FBiH.
"Ukoliko imaju većinu, onda će biti omogućen i rebalans budžeta. Oni tvrde već duže vrijeme da imaju većinu u Parlamentu FBiH. Što se tiče nedostatka sredstava MMF-a i zaduživanja kod komercijalnih banaka, pa Vlada FBiH tvrdi da na zaduživanju putem prodaje trezorskih zapisa imaju najniže kamatne stope koje postoje. To im je bio argument", rekao je Đonlagić.
Đonlagić smatra da bi Rusija sada mogla ucjenjivati BiH zbog ratnog duga za plin i da će time najviše biti pogođen Kanton Sarajevo, čiji se stanovnici zimi griju na plin.
"U suštini, plin koristi Kanton Sarajevo. Vlast je napravila grešku u startu. Sad kad je Rusija isplatila dug vjerovatno će nas uslovljavati time da će obustaviti isporuku gasa u zimskom periodu. Te posljedice osjetit će isključivo stanovnici Kantona Sarajevo", kazao je Đonlagić.
S obzirom na to da su vlasti iz entiteta Republika Srpska već ranije najavile kako neće vraćati ratni dug za plin, Đonlagić smatra da je ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda s Rusijom sklopio dogovor isključivo u interesu RS-a.
"Ovo je igra Dragana Čovića i Milorada Dodika, a Bevanda je samo izvršilac. To je pomoć HDZ-a Budžetu RS-a da dobije likvidna sredstva. Trebalo je prvo kompenzirati ratni dug, a nakon toga ostatak podijeliti entitetima", zaključio je Đonlagić.
Ipak, prema svim procjenama, korist od ruskog novca neće imati ni poljoprivrednici, ni Autoceste FBiH, a ni penzioneri, iako se on tretira kao vanredni prihod u Budžetu FBiH. U prijevodu to znači da će novac najvjerovatnije biti korišten za finansiranje redovnih budžetskih izdataka koji su tačni i precizni kada je riječ o izdvajanju novca.
Svaku drugačiju odluku trebalo bi da donese Parlament FBiH u kojem već izvjesno vrijeme ne postoji parlamentarna većina ni za usvajanje manje bitnih tačaka dnevnog reda od rebalansa budžeta.
Vlasti u FBiH pristigli novac najvjerovatnije će potrošit na način kako je to već planirano budžetom, što će u konačnici omogućiti izvršenje budžeta koje je bilo upitno s obzirom na nedostajuća sredstva iz kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Sve u svemu i kada bi federalna ministrica finansija Jelka Milićević uputila u parlamentarnu proceduru rebalans Budžeta FBiH, pa čak i kada bi taj prijedlog dobio podršku Parlamenta FBiH, entitet bi se našao u ozbiljnim finansijskim problemima, jer će se Vlada FBiH morati zaduživati kod komercijalnih banaka kako bi osigurala izvršenje budžeta.
Prebacivanje odgovornosti na Parlament FBiH
Iz Vlade FBiH poručuju da je njihov prioritet za korištenje sredstava od klirinškog duga izgradnja putne infrastrukture, ali se ograđuju navodeći da će u budžetu za ovu godinu vrlo vjerovatno izostati tranša kredita od MMF-a te da Vlada FBiH mora prije svega voditi računa o izvršavanju svojih obaveza prema socijalno najugroženijim kategorijama, dakle o isplati penzija, invalidnina i drugih oblika socijalne pomoći.
" Razvoj infrastrukture je preduslov ekonomskog rasta, privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta, što će, pak, omogućiti rast budžetskih prihoda i nadoknaditi nedostatak kreditnih sredstava. Ipak, prije donošenja konačne odluke o tome kako da utrošimo novac od klirinškog duga, Vlada mora pažljivo proanalizirati trenutno finansijsko stanje Federacije pa da vidimo kakve su eventualne mogućnosti i načini utroška ovih sredstava. To ćemo uraditi već na nekoj od narednih sjednica. Naravno, konačnu riječ će dati Federalni parlament kroz rebalans budžeta za ovu godinu", navode iz Vlade FBiH.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dženan Đonlagić kazao nam je da bi suštinski taj novac trebalo da bude vraćen privredi.
"Mislim da bi trebalo da ide isključivo u razvojne programe ili kroz usvojeni Plan javnih investicija u FBiH. Taj novac se ne bi trebao koristiti za krpljenje budžetskih rupa već za širenje gasne mreže ili dijelom za autoceste", kazao je Đonlagić.
Najveći gubitnici su stanovnici Kantona Sarajevo
On ističe da će Vlada FBiH, ukoliko ne uputi rebalans budžeta u parlamentarnu proceduru, praktično priznati da nema podršku Parlamenta FBiH.
"Ukoliko imaju većinu, onda će biti omogućen i rebalans budžeta. Oni tvrde već duže vrijeme da imaju većinu u Parlamentu FBiH. Što se tiče nedostatka sredstava MMF-a i zaduživanja kod komercijalnih banaka, pa Vlada FBiH tvrdi da na zaduživanju putem prodaje trezorskih zapisa imaju najniže kamatne stope koje postoje. To im je bio argument", rekao je Đonlagić.
Đonlagić smatra da bi Rusija sada mogla ucjenjivati BiH zbog ratnog duga za plin i da će time najviše biti pogođen Kanton Sarajevo, čiji se stanovnici zimi griju na plin.
"U suštini, plin koristi Kanton Sarajevo. Vlast je napravila grešku u startu. Sad kad je Rusija isplatila dug vjerovatno će nas uslovljavati time da će obustaviti isporuku gasa u zimskom periodu. Te posljedice osjetit će isključivo stanovnici Kantona Sarajevo", kazao je Đonlagić.
S obzirom na to da su vlasti iz entiteta Republika Srpska već ranije najavile kako neće vraćati ratni dug za plin, Đonlagić smatra da je ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda s Rusijom sklopio dogovor isključivo u interesu RS-a.
"Ovo je igra Dragana Čovića i Milorada Dodika, a Bevanda je samo izvršilac. To je pomoć HDZ-a Budžetu RS-a da dobije likvidna sredstva. Trebalo je prvo kompenzirati ratni dug, a nakon toga ostatak podijeliti entitetima", zaključio je Đonlagić.
klix.ba
Nema komentara:
Objavi komentar